/ PLESNI STUDIO
Plesni studio Učilišta ZKM-a danas pohađa oko 400 polaznika od predškolske do studentske dobi. Dok je u predškolskoj i ranoj školskoj dobi naglasak na razvijanju plesne kreativnosti i kulture tijela, stariji se polaznici upoznaju i s brojnim suvremenim plesnim tehnikama i stilovima. Glavne zadaće rada u plesnom studiju uključuju i upoznavanje polaznika s aktualnom plesnom scenom, čime djeca i mladi postaju odgovornom plesnom publikom.
Redovna nastava plesnog studija održava se dvaput tjedno, grupe se formiraju prema uzrastu, a svakom su uzrastu, nastavljajući se na plesnu pedagogiju Ane Maletić, prilagođeni metodika i tempo rada.
VIŠE
Osnova je rada s djecom predškolske i rane školske dobi plesna igra. Improvizacijom i dramatizacijom u djeci se budi i razvija interes za pokret kao izražajno sredstvo plesne umjetnosti i kinestetični osjećaj tijela i pojedinih njegovih dijelova te se potiču mašta i kreativnost u stvaranju vlastitih plesnih cjelina. Baveći se zanimljivim i bliskim temama, polaznici intuitivno razvijaju lokomotorne vještine te s vremenom svladavaju i zahtjevnije motoričko-koordinacijske elemente. U starijoj se dobi stečena znanja i vještine imenuju plesnim vokabularom, nadograđuju, oplemenjuju i razvijaju u osobnim improvizacijama i varijacijama na zadane teme kao što su osvještavanje mogućnosti kretanja pojedinih dijelova tijela, slobodnoga i vezanog tijeka pokreta te doživljaja brzine i jačine pokreta, kretanje prostorom u raznim smjerovima, surađivanje u paru u stvaranju kratkih cjelina kretanja, odnos pojedinca i grupe, reagiranje pokretom na šumove, zvukove i glazbu, razvijanje osjećaja za metričko-ritamske komponente glazbe. Stjecanje plesnih tehnika dugotrajan je i stalan proces, a vježbe starijih polaznika dulje su, ritmizirane, sa složenijim i težim elementima. Vježbanje u paru ili u grupi pridonosi sposobnosti prilagođavanja i surađivanja te vještini ujednačena zajedničkog kretanja. To je ujedno način na koji se postaje dobrim plesačem.
Plesno odgojno stvaralaštvo u Hrvatskoj u prvom razdoblju postojanja plesnog studija razvijali su istaknuti plesni pedagozi i koreografi Nenad Lhotka, Silvija Hercigonja, Karlo Radinger i Mery Šembera. Početkom šezdesetih godina 20. stoljeća važan doprinos radu studija daje Milana Broš, uvodeći prvi put u nas slobodni ples kao metodu rada s djecom i mladima. Nakon njezina odlaska iz ZKM-a plesni studio postaje mjestom izražavanja na tragu plesne pedagogije Rudolfa Labana i njegove učenice Ane Maletić, koja i sama sudjeluje u radu studija. Pedagogija Ane Maletić trajni je oslonac studija od sredine šezdesetih godina kad se kao plesne pedagoginje zapošljavaju njezine izravne učenice Branka Petričević i Ivanka Cerovac. Useljenjem u nove prostore kazališta i adaptacijom starih (1988), plesni se studio širi i kvalitativno razvija, što rezultira brojnim plesnim predstavama za djecu i mlade.
Plesni studio potvrdio se i na hrvatskoj i na međunarodnoj sceni. Sudjeluje u programima Hrvatske televizije, redovito nastupa na susretima hrvatskih plesnih ansambala, na Plesokazu u Varaždinu i Požegi te na Danima Silvije Hercigonje i TREPS-u u Zagrebu. Zahvaljujući članstvu u međunarodnoj udruzi Dijete i ples (Dance and the Child International – CID UNESCO), plesni studio promiče posebnost plesne pedagogije i stvaralaštva na svjetskim kongresima i međunarodnim školama plesa u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Finskoj, Kanadi, Brazilu i drugdje.
